Korištenje peleta se smatra ekološki prihvatljivijim i jednostavnijim, ali onog trenutka kada su cijene naglo skočile, sve njegove prednosti su pale u vodu. Zakon ponude i potražnje nametnuo je novu cijenu popularnog energenta, izazvao sumnje u vještačku nestašicu na tržištu, a oni koji su vodili računa o zaštiti okoliša i nisu htjeli prljati ruke drvima i ugljem, sada imaju samo jedan cilj – ugrijati se ove zime, na bilo koji način.

Cijene pelete su više od 500 KM, proizvođači tvrde da su se fokusirali samo na domaće tržište, trgovci da nisu digli cijene, a sve veći broj građana odlučuje se vratiti na ugalj i drva.

Kompanija Woodland iz Drvara 15. rujna je prestala izvoziti pelet kako bi zadovoljili potrebe domaćih kupaca. Međutim, susreću se s nizom problema.

Problem nam stvara što drugi peletari obećavaju ljudima pelet i umjesto da ispoštuju dogovor oni ga izvoze, kazali su nam iz kompanije Woodland.

Situaciju su, tvrde, maksimalno iskoristili trgovci koji su kupili pelet po vansezonskim, nižim cijenama, a prodaju ga po znatno višim.

Naručili su u srpnju i kolovozu i plaćaju po cijenama koje su tada bile aktualne, a prodaju ga po 400-500 KM. Trgovci i sada traže pelet, ali se trudimo da ga prodajemo samo krajnjim kupcima koji imaju male peći. Također, susrećemo se i s visokim cijenama sirovine jer vlasnici pilana zbog visokih cijena u trgovinama misle da i proizvođači prodaju pelet po visokim cijenama. Kod nas je veleprodajna cijena peleta 330 KM plus PDV, navodi Budimir.

Iz kompanije Hifa tvrde da nemaju zalihe peleta i da ga uvoze, a da je cijena po kojoj ga prodaju formirana isključivo na principima tržišne ekonomije.

Svi ozbiljniji prometnici peletom su prisiljeni uvoziti pelet kako bi ispoštovali potpisane ugovore i snabdjeli svoje kupce. Smatramo da je takvo djelovanje dovelo do jačanja ponude i zaustavljanja daljeg rasta cijena peleta na bh. tržištu. Smatramo da bilo koja firma pojedinačno ili udruženo ne može napraviti nestašicu peleta i stvoriti vještačku krizu ovog energenta u BiH. Treba znati da je slična situacija i u susjednim državama, kao i u Zapadnoj Europi. Posrtanje pojedinih proizvođačkih giganta u EU je dovelo do problema na tamošnjem tržištu, uz neizbježne refleksije i na Balkan te se u zemljama regije odvija sličan scenarij kao u BiH. Dakle, moramo znati da peleta nema dovoljno nema ni u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i drugim zemljama, tvrde iz kompanije Hifa.

Iz Woodlanda ističu da je povećanje cijena jako loša reklama te da bi novonastala situacija mogla dovesti do masovnog uvoza jefitnijeg i lošijeg peleta koji će se na domaćem tržištu prodavati po visokim cijenama. Vanjskotrgovinska komora BiH nema podatke o uvezenom peletu jer on, kako tvrde, spada u kategoriju otpadaka od drveta i nije ga moguće razdvojiti od iverala ili pilote.

Problem je što nitko nije skladištio pelet, savjetovali smo kupcima da kupuju u svibnju, lipnju i srpnju kada je i cijena povoljnija, ali svi čekaju zimu. Imali smo ponudu da uvezemo pelet iz Bugarske i Ukrajine, ali nismo htjeli riskirati. Ne znamo kakav je taj pelet i sami sebi bismo napravili štetu ukoliko je lošeg kvaliteta, kažu iz Woodlanda.

Iz kompanije Senigor tvrde da ne zarađuju na peletu koji prodaju, odnosno da na toni uzimaju samo 20 KM kako bi djelimično pokrili troškove prijevoza.

Trenutna cijena peleta u Senigoru iznosi 440 KM po toni s PDV-om i prijevozom na teritoriji Kantona Sarajevo. Međutim, imamo minimalne količine pošto je ogromna potražnja. Nabavna cijena koju plaćamo proizvođačima je 420 KM i mi na tu cijenu dodajemo 20 KM. Nismo lagerovali količine i sada nas je stvarno stid da kažemo kupcima da je cijena peleta 500-600 KM, a prije nekoliko mjeseci je bila 300 KM. Jedno vrijeme smo bojkotovali proizvođače kada su digli cijene, ali smo odlučili da je ipak korisnije da prodajemo po našoj nabavnoj cijeni uz malu korekciju za dodatni trošak transporta koji imamo da odvezemo na adresu naših kupaca, kazao nam je izvršni direktor Senigora Alem Omerhodžić.

Tvrdi da trenutno prodaju samo pelet domaćih proizvođača jer se u većini slučajeva proizvodi ili sastoji od bukovog drveta dok se inostrani pelet uglavnom pravi od manje kaloričnog drveta i samim tim je lošijeg kvaliteta.

Međutim, zbog nedostatka količina i bezobrazne cijene bit ćemo primorani da uvezemo određenu količinu peleta po nižoj cijeni. Smatram da mnogi proizvođači kopaju sebi jamu s abnormalnim povećanjem cijena peleta pred sezonu ne uzimajuću u obzir potencijalne dugoročne posljedice svojih poslovnih odluka. Zakon ponude i potražnje je osnovni razlog povećanja cijene peleta na lokalnom tržištu. Pelet proizveden u BiH je mnogo kvalitetniji od peleta koji se proizvodi u drugim evropskim zemljama i zbog toga je naš pelet tražen na tržištu Italije, Austrije i drugih zemalja, a to su tržišta koja su spremna da plate pelet po mnogo većoj cijeni nego što su stanovnici BiH u mogućnosti, ističe Omerhodžić.

Smatra se da u cijeli priču trebaju uključiti nadležne institucije jer je na slobodnom tržištu teško uvesti bilo kakve restrikcije ili limitirati cijene.

Vjerujem da je proizvodnja peleta ogromna prilika za BiH da razvije masovnu proizvodnju peleta i osigura vlastitu metodu toplifikacije naših domova. Masovna proizvodnja peleta bi bila idealno rješenje za problem toplifikacije kao i čišćenja mnogih degradiranih šuma. U tom smislu mislim da je potrebno da se resorna ministarstva zaduže za kreiranje plana i poticaja prema proizvođačima peleta, navodi izvršni direktor Senigora.

Ipak, uprkos visokim cijenama zaključuje da je pelet, kao ekološki prihvatljiv proizvod, i dalje jedan od ekonomičnijih proizvoda za zagrijavanje domova, ako se uporedi s cijenom električne energije ili plina.