Pad cijene nafte na svjetskom tržištu rezultat je objektivnog pada potražnje za “crnim zlatom”, a ne neke teorije zavjere ili političkih odluka, smatraju stručnjaci.

 

Sredinom srpnja na svjetskim burzama započelo je naglo snižavanje cijena nafte – “crno zlato” marke “Brent” pojeftinilo je za 22%.

Politici umanjenja cijena priključio se i Iran, sa kojeg je EU djelimično skinula naftne sankcije. Poslije Saudijske Arabije i Teheran je umanjio cijenu nafte za kupce iz Azije. U objektivne razloge pada cijena ekonomisti u prvom redu ubrajaju višak nafte na svjetskom tržištu. Ovu situaciju objašnjavaju većom ponudom u odnosu na potražnju. Kao prvo, vidljivo je uvećanje obima proizvodnje nafte, ali i smanjenje tempa ekonomskog razvoja u svijetu. Zahvaljujući “revoluciji” iz šrkiljaca, proizvodnja nafte u SAD-u je uvećana za tri godine za 47% – sa 5,7 do 8,4 milijuna barela dnevno.

OPEK je počeo da proizvodi više nafte izašavši van okvira kvota koje je sam postavio skoro za milijun barela dnevno. Na svjetsko tržište nafte vraćaju se Iran, Irak i Libija. U svijetu dolazi do pada potražnje za crnim zlatom. Kini, koja je “prikočila” svoj ekonomski razvoj, potrebno je manje energenata. Uprava energetskog informiranja SAD-a smanjila je prognozu rasta potražnje za naftom u svijetu, što je povuklo za sobom pad cijena nafte.

Saudijska Arabija mijenja smjer naftne politike i počinje da se bori za svoj dio na tržištu u uvjetima nižih cijena. Rijad je, baveći se otvorenim dampingom, posljednjih mjesec dana već dva puta snizio cijenu nafte za azijske potrošače. Iran nije zainteresiran za cijenu manju od 100 dolara za barel, ali da nebi izgubio klijente, primoran je da prodaje naftu po cijeni po kojoj su oni spremni da je kupe javila je BH televizija.

Odgovori