U malo kojoj oblasti je BiH tako “visoko plasirana” kao po broju ispušenih cigareta – na desetom mjestu u svijetu! Analize pokazuju da 40 posto bh. građana puši, a godišnje više od 8.000 ljudi izgubi život zbog korištenja duhanskih proizvoda.

Neuspješni su pokušaji države da povećanjem akciza na duhanske proizvode smanji konzumiranje cigareta. Iako je kutija cigareta dostigla prosječnu cijenu od oko 4 KM, podaci pokazuju da pušač dnevno “zapali” 6,2 cigareta, što znači da građani BiH svakog dana za duhan potroše u prosjeku 4,76 miliona KM.

Trenutno je u BiH na snazi Zakon o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina u koje spadaju cigarete, cigare, cigarilosi, duhan za lulu i duhan za pušenje, duhan za šmrkanje i žvakanje i druge duhanske prerađevine.

Ovim zakonom uređuje se ograničena upotreba duhanskih prerađevina, obaveze proizvođača, zabrana reklamiranja i prodaje duhanskih prerađevina i druga pitanja u cilju zaštite i unapređenja zdravlja građana od štetnog djelovanja duhanskih prerađevina.

Danas je upotreba duhanskih prerađevina, tj. pušenje zabranjeno u: odgojno-obrazovnim ustanovama, ustanovama za smještaj i boravak djece i studenata, zdravstvenim ustanovama, socijalnim ustanovama, svim državnim, entitetskim, kantonalnim, gradskim i općinskim organima i institucijama.

Zabrana pušenja odnosi se i na poduzeća i druga pravna lica gdje se obavlja proizvodni proces, potom radne prostorije poduzeća i drugog pravnog lica u kojima se odvija rad sa strankama, odnosno u kojima rade dva ili više radnika od kojih je najmanje jedan nepušač.
Ista zabrana odnosi se i na zatvorene objekte u kojima se održavaju kulturne, zabavne, sportske i druge manifestacije, priredbe i takmičenja, održavaju sjednice i drugi organizirani skupovi građana, u slastičarnicama, sredstvima javnog prijevoza, žičarama, liftovima…

Možda je lakše reći gdje je trenutno dozvoljeno konzumiranje duhanskih prerađevina: u posebno određenim prostorijama za pušenje u ustanovama, poduzećima, restoranima…

Također, Zakonom je zabranjena prodaja duhanskih prerađevina u objektima koji su od predškolskih i školskih ustanova udaljeni manje od 100 metara i koji su smješteni unutar sportsko-rekreativnih površina, potom osobama mlađim od 15 godina…

Kao i obično na našim prostorima, problem nije u zakonima nego u njihovoj primjeni. Skoro groteskno zvuči podatak da su postojećim Zakonom previđene kazne za pušenje na “zabranjenim” javnim mjestima koje za fizička lica iznose 30 KM.

Ipak, ako je suditi prema Nacrtu novog Zakona, čini se da su “pušači svoje ispušili”.
Novim Zakonom predviđena je potpuna zabrana pušenja u zatvorenim javnim mjestima. Drugim riječima, odzvonit će “posebnim prostorijama za pušače u restoranima” jer analize pokazuju da ne predstavljaju prepreku prodoru dima ka nepušačima.

“Novi Zakon bit će sveobuhvatniji od postojećeg i usklađen s Okvirnom konvencijom o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije i smjernicama Europske unije. Mnogo preciznije govori o kaznama prema prekršiocima pa će, recimo na primjeru pušenja u restoranima, sankcionirani biti i gost pušač i vlasnik restorana. A u kontroli i kažnjavanju prekršilaca inspekciji će asistirati policija”, kaže Arijana Knežević iz Udruženja Progresivni razvoj organizacija i individua (PROI) koja je aktivno uključena u izradu novog Zakona.

Vrlo bitna promjena tiče se pakiranja cigareta koje će sa 60 procenata biti prekriveno upozorenjem o štetnosti pušenja, a u novi Zakon uvode se i dosad izostavljeni pojmovi elektronskih cigareta i nargile.

U zemlji u kojoj porezi i akcize na duhan u značajnoj mjeri učestvuju u punjenju budžeta realno je očekivati opstrukcije uoči donošenja zakona čija je ambicija smanjiti pušenje.

“Iskustva iz drugih zemalja pokazuju da je bilo mnogo opstrukcija, kako od vlasti, tako i određenih lobija, prije svega iz duhanske industrije. Međutim, ovaj Zakon je nužan za napredak BiH u europskim integracijama, a naša zemlja već pet godina kasni s njegovim donošenjem. Očekujemo da Zakon bude spreman najesen, a kada će ući u parlamentarnu proceduru teško je reći. To zavisi od nekoliko faktora poput, recimo, lokalnih izbora. U svakom slučaju očekujemo da Zakon bude pred bh. parlamentarcima najkasnije do kraja godine”, kaže Arijana Knežević iz Udruženja PROI./radiosarajevo.ba

Odgovori