Mišurić-Ramljak je pojasnio kako je Općina Kiseljak dobila „božićno-novogodišnji poklon“ od Vlade FBiH, koja je svojom odlukom sa sjednice od 7. prosinca koncesiju za iskorištavanje prirodnog resursa mineralne vode preusmjerila u proračun FBiH. K tomu, povećana i je koncesijska naknada za litra eksploatirane mineralne vode.

Iza odluke Vlade FBiH da se poveća koncesijska naknada tvrtki Sarajevski kiseljak s 8 na 30 feninga po litru eksploatirane mineralne vode te da se ta naknada umjesto u županijski i općinski proračun slijeva u proračun Federacije BiH stoji namjera da se naposljetku Sarajevski kiseljak proda u bescjenje, rekao je za Dnevnik.ba načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak.

Naglasio je kako je to njegovo mišljenje te kako bi volio da se vara, ali i da postoji opravdana sumnja da se pogoduje „lešinarima da jeftino preuzmu Sarajevski kiseljak sada kada se raspada Agrokor“.

Mišurić-Ramljak je pojasnio kako je Općina Kiseljak dobila „božićno-novogodišnji poklon“ od Vlade FBiH, koja je svojom odlukom sa sjednice od 7. prosinca koncesiju za iskorištavanje prirodnog resursa mineralne vode preusmjerila u proračun FBiH. K tomu, povećana i je koncesijska naknada za litra eksploatirane mineralne vode.

„Na godišnjoj razini do sada je to bilo oko 150.000 maraka“, rekao je načelnik Općine Kiseljak naglasivši kako zbog tih novaca nitko neće propasti, ali je riječ o principu koji je Vlada FBiH pogazila.

„Naknada od koncesije se do sada dijelila tako da je 60 posto iznosa išlo općini Kiseljak, a 40 posto Županiji Središnja Bosna“, rekao je. Sada ti novci trebaju ići u Proračun Federacije BiH.

Problem je, pak, puno dublji i vuče se zadnjih šest-sedam godina. Cijela je priča, pojašnjava Mišurić-Ramljak, pokrenuta još u vrijeme platformaške Vlade FBiH.

„Oni su tada odredili da koncesijska naknada Sarajevskom kiseljaku bude 4,5 posto od ukupnoga prihoda. Ukupni prihod poduzeća je između 100 i 110 milijuna maraka.  Prihod ne čini samo mineralna voda. Oko 50 posto prihoda tvrtke čine sokovi. Sarajevski kiseljak je uvoznik vina i sličnih proizvoda. Poduzeće uvozi niz proizvoda iz Hrvatske i to od tvrtki koje su dio sistema Agrokora. To se već šest godina razvlači a sad smo kao grom iz vedra neba dobili ovu odluku od Vlade FBiH kojom se cijeli prihod preusmjerava  u proračun FBiH“, izjavio je Mišurić-Ramljak.

Dodao je i kako u istoj odluci stoji da naknada za koncesiju ne može biti manja od 1,5 posto ukupnoga prihoda.

„Nitko se tog prihoda ne želi odreći. Mi bismo bili presretni da Sarajevski kiseljak može platiti koncesijsku naknadu u iznosu od dva milijuna maraka i da od tog iznosa Općina Kiseljak dobije 1,2 milijuna. To bi za naš proračun jako puno značilo“, pojašnjava.

Problematično je, veli, što su iz Vlade FBiH svojom odlukom odredili da je koncesijska naknada 30 feninga po litru eksploatirane mineralne vode umjesto dosadašnji osam. To onda znači  da bi cijena gajbe mineralne vode bila neznatno manja od cijena gajbe piva.

„A pivo i vodu ne možemo nikako uspoređivati. Također, Vlada FBiH je to odredila samo za Sarajevski kiseljak, a ne i druge kompanije koje se bave sličnim ili istim poslom. Ne može se izvlačiti samo jedno poduzeće te se zbog toga javljaju sumnje da se želi uništiti zdravo poduzeće koje upošljava preko 330 radnika i ispunjava uredno sve svoje obveze. Mislim da su tijekom 2017. godine uplatili preko 20 milijuna maraka različitih davanja prema državi“, naglasio je načelnik Općine Kiseljak.

Ovakvom nerazumnom odlukom, dodao je, dovodi se u pitanje poslovanje ove firme.

„Postoje opravdane sumnje da se želi pojeftiniti poduzeće kako bi ga se kupilo nakon raspada Agrokora. Opravdana je sumnja da se želi omogućiti lešinarima da jeftino preuzmu Kiseljak. To je moje mišljenje i ja bih volio da se varam“, istaknuo je i dodao kako je u Sarajevski kiseljak investirano preko 30 milijuna maraka otkad ga je kupila Jamnica.

„Ipak, mi smo već uputili žalbu Vladi FBiH kojom tražimo da se sporna odluka povuče. Ne može se uzeti prihode općini, jer imamo zakon koji kaže da prirodnim bogatstvima na području općine upravlja upravo općina. Ovo je zlonamjerno urađeno“, izjavio je Mišurić-Ramljak za Dnevnik.ba.

J. Gudelj / Dnevnik.ba