Što čeka Javni RTV servis u BiH? Kakva mu je budućnost? Ovo je bila tema danas održanog javnog dijaloga u Mediacentru Sarajevo.

 

U razgovoru o RTV pristojbi i procesu digitalizacije sudjelovali su : Hanka Vajzović, zamjenica predsjedavajućeg Komisije za promet i komunikacije Parlamentarne skupštine BiH, Helena Mandić, direktorica sektora za emitiranje Regulatorne agencije za komunikacije, i Enes Osmančević, profesor na Filozoskom fakultetu u Tuzli.

Ključni problemi javnih servisa su sustav naplate te digitalizacija koji bi trebala biti završena do 17. lipnja.

Hanka Vajzović smatra da je za situaciju u kojoj se nalaze javni servisi “kriva”, i niska razina medijske političke pismenosti. S druge strane, politika jedva čeka da se Javni RTV sustav uruši. Čak i mnogi zastupnici pozivaju na neplaćanje pristojbe, pod različitim argumentima.

Helena Mandić iz RAK-a istakla je da su probijeni svi mogući rokovi.

“Od 2006. godine su rađeni projekti strategije za prelazak na digitalno emitiranje. Prvi rok prelaska bio je 1. prosinac 2011. Trebalo je nekoliko godina da se sastavi interresorna radna skupina. U kontaktima s Vijećem ministara mijenjali su s rokovi, a ono što je sasvim izvjesno jeste to da je pitanje digitalizacije kod nas političko pitanje. U studenom je dogovoren set interventnih mjera, o čemu je informiranje Vijeće ministara, o čemu se do sada niko nije očitovao.”

Za opremu je izdvojeno sedam milijuna KM. Dio je instaliran u Federaciji, a dio koji je namijenjen RS-u je u skladištu, s obzirom na to da RTRS ne želi instalirati tu opremu. Izgleda da je RTRS-u u interesu izlazak iz Servisa, odnosno autonoman položaj, istaknuo je Mehmed Agović iz Ministarstva za komunikacije. Ukoliko bi Vijeće ministara donijelo odluku, ta oprema bi se mogla instalirati.

“Javni RTV servis ima obvezu proizvoditi demokraciju, a to mnoge političke stranke vide kao problem. Kod nas je na snazi tendencija stranačke, oligarhijske svijesti.

Takvoj svijesti ne treba pluralizam, otvaranje, takve politike su same sebi dovoljne. Digitalizacija koja sobom nosi standardizaciju jeste problem za oligarhijsku svijest”, naveo je Osmančević.

Predstavnik HDZ-a iz Komisije za promet i komunikacije Nikola Lovrinović zapitao se o kakvom se medijskom jedinstvu govori u državi, ako se ne pita i hrvatska javnost?, prenosi Fena.

„To su percepcije države o kojima možemo raspravljati. Zakon nije proveden, nelegalno se naplaćuje pretplata. Mi na ovim servisima nikada nemamo šansu raspraviti

što, npr. znače dvije škole pod jednim krovom… Ja sam dijete ove države i hoću ovdje živjeti, ali hoću da u njoj bude i kako bih volio da bude. Stranka kojoj pripadam želi riješiti ovaj problem” rekao je Lovrinović.

Nakon 17. lipnja ekrani neće biti zamračeni, već će se program nastaviti emitirati dok ga ne pokrije signal iz susjednih zemalja kazala je Helena Mandić. Također, kablovski operateri će imati obvezu emitiranja javnih servisa, kao i ostalih stanica koje proizvode program na teritoriji kablovskih operatera.

Kako se moglo čuti od više govornika koji su sudjelovali u debati potreban je novi zakon ,a također je skrenuta i pažnja da su i ranije doneseni zakoni ostajali mrtvo slovo na papiru, te da je javni servis talac politike kako u organima same vlasti tako i unutar struktura Javnog servisa./HMS/

Odgovori