Problem iseljavanje, najčešće mladih, obrazovanih osoba iz BiH nije nikakva novost, ali posljednjih godina to poprima sve ozbiljnije razmjere. Ono što je najgora činjenica u svemu tome jeste mučka šutnja domaćih lidera, i njihova nepodnošljiva lakoća ignoriranja ovog problema.

Kada je Hrvatska postala članica EU-a 1. srpnja 2013. godine, od kada su mnoge zemlje liberalizirale radno zakonodavstvo prema hrvatskim radnicima, i sada kada će to od početka sljedećeg mjeseca učiniti i Njemačka, mnogi se u BiH hvataju za glavu zbog mogućeg novog vala iseljavanja. Međutim, prekasno. Iz BiH, gdje živi preko 553 tisuće Hrvata, se samo tijekom 2014. godine iselilo preko 68 tisuća građana.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, za Dnevni list kazala je kako se mnogi već neko vrijeme doškoluju i uče jezik onih zemalja koje su liberalizirale svoje radno zakonodavstvo.

– Mnogi se usavršavaju u onim oblastima u kojem je primjerice Njemačka deficitarna (građevinarstvo i zdravstvo), idu na tečajeve… Zasigurno kako će se mnogi odlučiti otići zauvijek iz BiH, i to ne samo pojedinci nego cijele obitelji, mišljenja je Zukić. A o kakvim razmjerima iseljavanja bi se moglo raditi, i to ne samo Hrvata, najbolje svjedoče podaci koje je ova Unija radila oko iseljavanja od polovice 2013. do kraja 2014. Znači, radi se o godinama kada Njemačka, ali i neke druge zemlje nisu liberalizirale svoje tržište za hrvatske radnike.

U promatranom razdoblju primjerice iz Odžaka je otišlo 585 obitelji, odnosno preko 2000 osoba. Kako navodi Zukić, iz Broda je otišlo 80 obitelji ili oko 250 osoba, a iz Brčko Distrikta put “bijelog svijeta” otišlo je čak 4075 osoba, ili nevjerojatnih 1358 obitelji, pripadnika svih konstitutivnih naroda.

– Tužna je situacija kada dođemo na područja širom BiH, a naiđemo sve češće na naselja u kojima više nitko ne živi, navodi Zukić.

Situacija s iseljavanjem kritična je na području HBŽ, naročito u Livnu, gdje je u promatranom razdoblju iselilo 1500 osoba, iz općine Tomislavgrad oko 500 obitelji, odnosno 1500 osoba, iz Drvara je u inozemstvo otišlo oko 1000 obitelji ili oko 2500 osoba, iz Glamoča oko 300 osoba. Kada je u pitanju ZHŽ, najveći odlazak zabilježen je iz Ljubuškog, odakle je iselilo oko 300 osoba, a kada je u pitanju HNŽ s područja općina Čapljina i Stolac mnoge osobe idu na sezonski posao u Hrvatsku, i čim im se ukaže prigoda za trajni ostanak, oni odlaze iz BiH. I iz ovih podataka više je nego jasno koliko svake godine BiH gubi svoje građane, a prema svim najavama situacija će u sljedećem razdoblju biti još gora.

Kada se iseljavanju doda mali natalitet, jasno je zbog čega će BiH uskoro biti zemlja staraca. S druge pak strane, Njemačka, Austrija, Švicarska i skandinavske zemlje dobiti će vrijedne, školovane i željne rada mlade osobe, koje će uz tržište rada popraviti i demografsku sliku tih zemalja.

Iseljavanje od polovice 2013. do kraja 2014.:

Odžak – otišlo 585 obitelji, preko 2000 osoba
Brod – otišlo 80 obitelji ili oko 250 osoba
Brčko Distrikt – otišlo je čak 1358 obitelji, odnosno 4075 osoba
Livno – otišlo 1500 osoba
Tomislavgrad – otišlo 500 obitelji, odnosno 1500 osoba
Drvar – otišlo oko 1000 obitelji ili oko 2500 osoba
Glamoč – otišlo oko 300 osoba

Odgovori