Dan državnosti slavi se u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ.

Hrvatska danas slavi Dan državnosti, obilježavajući 26. obljetnicu od proglašenja neovisnosti i suverenosti. U povodu obljetnice, predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović primila je čestitke od mnogobrojnih stranih državnika upućene svim hrvatskim građankama i građanima.

Osim brojnih čelnika svijeta, čestitku hrvatskom narodu uputio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

“Slaveći Dan državnosti prisjećamo se zahtjevnog i dugog puta Hrvata prema samostalnoj državi. Stoga dugujemo trajno sjećanje i zahvalnost svima koji su obranili samostalnost, suverenost i cjelovitost Hrvatske u vrijeme agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, a osobito hrvatskim braniteljima čija je žrtva ugrađena u temelje naše Domovine. Te žrtve i angažman cijelog hrvatskog naroda obavezuju nas da ustrajno gradimo suvremeno demokratsko hrvatsko društvo.”

U povodu Dana državnosti, na budućnost se u svojoj čestitci osvrnula i Predsjednica Republike Hrvatske, piše Hina.

“Svoju smo državu potom časno branili i oslobodili u Domovinskom ratu. Sada je pred nama zadaća da izgradimo moderno i napredno društvo, u kojemu će svatko imati sigurnu budućnost i moći ostvariti svoje težnje i potencijale.”

Dan državnosti slavi se u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ, na temelju plebiscitarne volje građana iskazane na referendumu održanom 19. svibnja 1991.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, istaknuo je tom prigodom prvi predsjednik Franjo Tuđman, čiji je govor putem radija i televizije pratilo više milijuna građana.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine.

Hrvatska je u to vrijeme, a još od kolovoza 1990. godine, izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom pa je hrvatski narod ustao u obranu Domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije je od 1. srpnja 2013. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskog sabora.

Odgovori