Hrvatska će donijeti novi zakon o sistemu domovinske sigurnosti i strategiju provođenja. Na njemu su radili Vlada i Ured predsjednice RH zajedno s Obavještajno-sigurnosnom agencijom, Vojnom sigurnosno-obavještajnom agencijom, Vijećem za nacionalnu sigurnost, Uredom Vijeća za nacionalnu sigurnost, Oružanim snagama, policijom i drugim tijelima sigurnosno-obavještajnog sistema.

Izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kako bi Hrvati mogli sami birati svoje legitimne političke predstavnike te tako ostali ustavotvoran, suveren i jednakopravan narod, javni mediji na hrvatskom jeziku, škole i univerziteti u kojima će se obrazovati na hrvatskom jeziku i koji će biti nosioci očuvanja nacionalnog identiteta, jezika, kulture i ukupnog položaja, jedan je od devet ključnih ciljeva koji će ojačati nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske, proizlazi iz Prijedloga strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Sve to RH je spremna i financijski pomoći, piše faktor.ba

Hrvatska se ne treba miješati

Hazim Rančić, zastupnik SDA u Parlamentu BiH i član Zajedničkog Odbora za obranu i sigurnost, rekao je da “treba priznati da je Hrvatska jedna od potpisnica Dejtonskoga mirovnog sporazuma i činjenicu posebnih veza Hrvata iz BiH s Hrvatskom koji imaju dvojno državljanstvo i sve statuse i prava koja iz toga proistječu”.

– Međutim, Hrvatska se ni u kom slučaju ne bi smjela miješati u unutrašnje stvari BiH mimo Dejtona. Reagirat ćemo ako se to dogodi. Hrvatska je u EU i NATO-u i morala bi poštovati, a ne dovoditi u pitanje evropske, NATO, UN-ove i druge međunarodne standarde i konvencije i mora poštovati integritet BiH. Sve mimo toga je miješanje u unutrašnje stvari BiH – naglasio je Rančić.

– Sva aktualna politika u Hrvatskoj, izjave predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, premijera Andreja Plenkovića i drugih članova Vlade, parlamentaraca, europarlamentaraca, gospodina Dragana Čovića i njegova posjeta Den Haagu su oko navodne ugroženosti Hrvata u BiH. To je proizvod njihove zabrinutosti presudom tzv. hercegbosanskoj šestorci optuženoj za udruženi zločinački poduhvat. Svi znamo da je mentor tzv. Herceg Bosni bio tadašnji predsjednik Franjo Tuđman i tadašnja vlast. Oni sad pokušavaju poslati poruke da su oni bili i ostali ugroženi i kao takvi nisu mogli počiniti zločine za koje se terete – smatra Rančić.

Dodao je da su Hrvati u BiH konstitutivan narod koji treba da ima i ima ista prava kao i drugi narodi, Ostali te građani BiH koji se anacionalno osjećaju.

Hrvatska, kao i Srbija, štiti svoj narod

Milica Marković, zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH i članica Zajedničkog Odbora za europske integracije, ne vidi ovu strategiju RH kao miješanje u unutarnje stvari BiH.

– Hrvatska promatra situaciju u BiH s aspekta da ovdje žive Hrvati kao jedan konstitutivni narod i želi zaštititi jedan dio svoje nacije. Ista stvar je i s odnosima Srbije prema BiH i Srbima koji ovdje žive. Dva od tri konstitutivna naroda u BiH su dijelovi iste nacije u Hrvatskoj, odnosno Srbiji. Hrvati u BiH traže izmjene Izbornog zakona BiH i Srbi isto tako misle da se taj zakon treba mijenjati kako bi se poboljšao izborni proces. Stav Hrvatske je utemeljen i ne mislim da su joj namjere loše – kazala je Marković.

Što se tiče zalaganja Hrvatske da BiH čim prije postane članica EU i NATO-a, Marković kaže da “pitanje EU-a nije sporno, ali je NATO stvar unutrašnjeg dogovora u BiH i o tome ćemo se morati izjasniti na referendumu”.

– Orijentacija RS-a će biti kao i ona u Srbiji – ponovila je Marković poznati stav političkih predstavnika iz tog bh. entiteta.

Zaokret od Mesićeve politike

Mario Karamatić, poslanik u Domu naroda Parlamenta BiH i član Odbora za obranu i sigurnost, smatra da je “donošenje ove strategije samo pridržavanje Ustava RH prema kojem je obaveza svake vlade briga o Hrvatima u BiH, ali i obaveza koje je Hrvatska preuzela potpisivanjem Dejtonskoga mirovnog sporazuma.”

– Tu nema ništa novog niti senzacionalnog, iako je to definitivno zaokret od politike koju je provodio bivši predsjednik RH Stjepan Mesić. To nije nikakvo miješanje u unutrašnje stvari BiH – kazao je Karamatić.

Naglasio je da “Hrvatska poštuje teritorijalni integritet i suverenitet BiH i da je glavna podrška reformama, ispunjavanju uvjeta i učlanjenju naše zemlje u EU i NATO čija je članica”.

– Logično je da Hrvatska želi da i BiH, samim tim i Hrvati u BiH, bude dio EU-a i NATO-a. Trebamo svi biti mudri i uzvratiti na pruženu ruku pomoći. Hrvatska nam je već pomogla kod predavanja zahtjeva za članstvo u EU-u, oko prevođenja upitnika Evropske komisije, pomoći će nam u budućim pregovorima s Briselom i to možemo iskoristiti na najbolji način. Nadam se da će pojedini političari u BiH “doći pameti” pa da zajedno uradimo nešto dobro za našu zemlju – naglasio je Karamatić.

Zaštita hrvatskih interesa i sigurnosti Evrope

Zakon se zajedno sa strategijom provođenja već našao u Saboru. Strategijom se “utvrđuju nacionalni interesi, opisuje se sigurnosno okruženje te se konkretiziraju politike nacionalne sigurnosti u području svakog nacionalnog interesa kroz strateške ciljeve, instrumente i mehanizme njihova ostvarivanja”.

“Osiguranje opstanka, zaštita identiteta i političkog subjektiviteta hrvatskog naroda, kao konstitutivnog u BiH, zaštita i potpora Hrvatima u drugim državama i iseljeništvu” našao se kao jedan od devet strateških ciljeva Hrvatske među kojima je, na primjer, i jačanje odbrambenih sposobnosti vojske, policije i obavještajnih službi u borbi protiv terorizma.

U dijelu strategije koji se odnosi na Hrvate izvan RH napominje se da su nacionalna manjina u drugim državama srednje i jugoistočne Europe te da su samo u BiH “domicilni, konstitutivni i ustanopravni narod” i da su potpisom Dejtonskoga mirovnog sporazuma potvrđeni kao konstitutivni.

Navodi se i da je nakon 1995. “i posebno nakon 2000. došlo do postepenih izmjena u izbornom zakonodavstvu BiH, što je dovelo do narušavanja konstitutivnosti i jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

Naglašava se da je RH odlučna ispunjavati svoju ustavnu obavezu o posebnoj brizi za Hrvate u BiH kao i obaveze iz međunarodnih sporazuma “te će se koristiti svim diplomatskim, političkim, ekonomskim, obrazovnim, komunikacijskim i drugim raspoloživim mehanizmima kako bi zaštitila njihov konstitutivan status, jednakopravan i suveren položaj” kao i da će (finansijski) pomagati infrastrukturne, zdravstvene, naučne, obrazovne i kulturne projekte važne za opstanak i bolji položaj hrvatskoga naroda.

“To je ulog je u izgradnju funkcionalnosti i unutrašnje stabilnosti BiH, a time i u sigurnost i stabilnost evropskoga prostora”, ističe se u ovoj strategiji. U strategiji se navodi i da je potrebno brže integrirati BiH u EU, ali i NATO. Hrvatska je spremna pomoći u ispunjavanju kriterija te će, napominje se, pri tome koristiti svoj položaj u EU, NATO-u, OSCE-u i Vijeću Europe. Podupirat će i aktivnosti kojima se promovira suživot, međureligijski dijalog i kulturne raznolikosti, navodi se u strategiji koja bi uskoro trebala biti usvojena u Saboru RH te postati zvanični dokument kojeg će se držati svi nivoi vlasti u Hrvatskoj.

Centar za mirovne studije iz Zagreba je tokom javne rasprave naglasio da “treba izbjeći bilo koju konotaciju da bi se moglo raditi o miješanju u unutrašnje političke procese bilo koje suverene zemlje, prije svih BiH, no iz Vlade su naveli da se u strategiji naglašava da “u bilateralnim odnosima s BiH, kao državom triju konstitutivnih naroda, RH u potpunosti poštuje njenu državnost, suverenitet i teritorijalni integritet”.

Prijedlog te nevladine organizacije je i da “kad se govori o BiH da se primarno govori o ravnopravnosti svih građana, a ne samo Hrvata u BiH” uz napomenu “pročitajte to iz pozicije pripadnika ne-hrvatskog naroda u BiH pa vidite kako vam zvuči”. Prijedlog nije prihvaćen uz obrazloženje da se “radi o zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa definiranih Ustavom koji imaju sigurnosne implikacije”.

Dnevnik.ba

Odgovori