Zbog nedostatka odgovornosti i političke volje BiH će ući u tešku institucionalnu blokadu i političku krizu, iz koje će teško moći izaći.

Naime, nakon što je Ustavni sud (US) BiH proglasio neustavnim dvije odredbe Izbornog zakona o načinu izbora izaslanika u Dom naroda FBiH, ne postoji politička suglasnost između stranaka sa centralama u Mostaru i Sarajevu na koji način bi se ta odluka mogla implementirati.

Srećko Latal, politički analitičar iz Sarajeva, kaže za Nezavisne da je dugo upozoravao da je mehanizam za popunjavanje delegata u Dom naroda problematičan, te da je bilo samo pitanje dana i motiva tko će to pitanje otvoriti. “Naravno, meni ne pada na pamet da pokušam komentirati motive Bože Ljubića, koji je to pitanje pokrenuo, ali US je manje-više reagirao na jedini način na koji je mogao – prvo s odlukom, a onda i sa suspenzijom dijela Izbornog zakona BiH koji je s ovog aspekta bio problematičan”, rekao je on.

Precizirao je da taj problem može riješiti ili parlament BiH, ili sama Izborna komisija. “I jedna i druga opcija u ovoj situaciji povećanih političkih tenzija, politika sa figom u džepu, s tezom da susjedu crkne krava, izgledaju teško da će se dogoditi. Ukoliko se to ne dogodi, BiH bi krajem 2018. i 2019. godini mogla ući u još jednu dublju i težu krizu”, rekao je on. Ocijenio je da nije realno očekivati angažman međunarodne zajednice zbog činjenice da je okupirana drugim problemima, a i zbog nedostatka konsenzusa.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, ispred koalicije “Pod lupom”, također upozorava da, ako odluka Suda ne bude implementirana, doći će u pitanje konstituiranje Doma naroda Parlamenta FBiH, a samim time i nemogućnost izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH, a neće se moći imenovati Vlada FBiH, konstituirati Dom naroda BiH, čime u pitanje dolaze i svi zakoni koji bi se kasnije mogli usvajati. Ističe da prijedlog HDZ-a i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) ne ide k tome da se nesporne diskriminatorne odluke stvarno i ukinu. “Moj osobni stav je da prijedlog HDZ-a i drugih hrvatskih stranaka diskriminira građane BiH hrvatske nacionalnosti, odnosno daleko više vrednuje stanovnike u Hercegovini od onih u Zeničko-dobojskoj  ili Tuzlanskoj javnosti. Mislim da u borbi protiv diskriminacije ne smijemo ulaziti u neke nove diskriminacije jer je nejednakopravnost i svih građana iste etničke zajednice također diskriminacija”, smatra Šehić.  Slavo Kukić, mostarski profesor, također je rekao da odluka Suda nije sporna, ali da je sporno njeno tumačenje od strane političke klase. “U odluci Suda piše decidno da se izaslanici u Dom naroda mogu birati u onim županijama u kojima su pripadnici jednog naroda birani u kantonalnu skupštinu”, rekao je on. Prema njegovim riječima, u osporenim odredbama je u Dom naroda FBiH mogao biti izabran Hrvat bez obzira što u županijskoj skupštini nije izabran nijedan Hrvat. “Odluka Suda je u redu, problem je što tu odluku hoće iskoristiti da ostvariti vlastiti politički interesi. U zahtjevu HDZ-a se hoće eliminirati određen broj kantona u izboru izaslanika u Dom naroda i tako uvesti nova diskriminacija”, kaže on. Šefik Džaferović (SDA), zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkom doma BiH, u šturoj i kratkoj izjavi objasnio je da je stav njegove stranke da se odluka Suda mora implementirati na jedini mogući način koji, po njihovom mišljenju, znači da se moraju uvažiti i Ustav BiH i entitetski ustavi, pišu Nezavisne.com.

“Ukoliko se toj odluci bude pristupilo na takav način, mi nećemo imati problema da je implementiramo, održimo izbore i implementiramo izborne rezultate”, rekao je Džaferović. Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a, jučer se novinarima Nezavisnih nije javljao na telefon.