Iako se količina antibiotika koju su popili građani BiH u prošloj godini smanjila, jako puno novca se troši za ove lijekove. Građani Bosne i Hercegovine tako popiju više od 31 milijuna KM antibiotika godišnje.

 

 

Europski prosjek

Iako BiH spada u europski prosjek potrošnje antibiotika, njihova upotreba je čak u blagom padu, mnogi građani nerijetko upotrebljavaju antibiotike bez konzultacije s liječnikom. Farmaceuti navode da se antibioticima liječe bakterijske infekcije, ali ne i virusne. Upozoravaju da prekomjerna i neodgovarajuća upotreba može izazvati antibiotsku rezistenciju , odnosno otpornost na ove lijekove. Glasnogovornica Agencije za lijekove i medicinska sredstva Tijana Spasojević Došen navodi da je 2009. potrošnja iznosila 42,6 milijuna KM, a u 2013. 31,6 milijuna. “Kada se potrošnja antibiotika izrazi u jedinicama koje su neovisne od cijene lijeka i broja stanovnika, ostaje broj dnevnih definiranih doza na 1000 stanovnika na dan, onda se vidi da je potrošnja antibiotika bila od 18,5 dnevnih definiranih doza na 1000 stanovnika na dan u 2009., a u 2012., ona je 18, 1. Otprilike je ta razina potrošnje i u 2013.”, kazala je Spasojević-Došen.

Savjet liječnika

Stručnjaci navode da je smanjena potrošnja evidentirana nakon što su pooštrene mjere propisivanja i izdavanja ovakvih lijekova, međutim, još uvijek mnogi građani uzimaju antibiotike na svoju ruku, odnosno bez savjeta liječnika. Farmaceuti upozoravaju da se antibioticama liječe bakterijske infekcije, ali ne i virusne te da neodgovarajuća, ili prekomjerna upotreba istih može dovesti do antibiotske rezistencije, odnosno otpornosti na antibiotike. “Antibiotska rezistencija nastaje kao posljedica neracionalne upotrebe lijekova, što između ostaloga podrazumijeva upotrebu antibiotika kod virusnih infekcija. Antibiotik u slučaju prehlade i gripe neće pomoći jer u tom slučaju u budućnosti ako zaista budemo trebali neki od antibiotika, on neće biti učinkovit u liječenju određenih bakterijskih infekcija zato što se antibiotska rezistencija prenosi dalje na buduće generacije”, objašnjava magistrica farmacije Ljubica Bojanić. U ljekarnama, pak, navode da antibiotike ne izdaju bez recepta, ali nerijetko nailaze na otpor pacijenata koji traže antibiotik i za najmanju virusnu upalu grla i nesavjesno ih koriste. Koliko je ozbiljan problem sa zloupotrebom antibiotika, najbolje govori činjenica da je i svjetska zdravstvena organizacija zloupotrebu antibiotika opisala kao jedan od vodećih problema suvremene medicine./Vecernji.ba

Odgovori