Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je u srijedu na pres-konferenciji u Sarajevu sastanak premijera i izaslanstava šest zemalja zapadnog Balkana s tajništvom za susjedstvo i proširenje EU Johannesom Hahnom u Bruxellesu ocijenio vrlo konstruktivnim, sadržajnim i korisnim za BiH.

Po njegovim riječima, svi predstavnici zemalja zapadnog Balkana su izrazili spremnost na dalju kvalitetnu i sadržajniju regionalnu suradnju i povezanost zemalja zapadnog Balkana u nekoliko bitnih segmenata.

”Jučer smo govorili o transportnoj mreži. Na sljedećim sastancima će biti riječi o energetskoj povezanosti zemalja zapadnog Balkana, u nastojanju da se od zemalja zapadnog Balkana formira jedna vrsta jedinstvenog tržišta koja može biti zanimljiva i Europi, ali i investitorima iz drugih dijelova svijeta”, kazao je Zvizdić.

Suština zajključaka je, dodao je, u činjenici ”da smo mi predložili pet vrlo značajnih projekata za BiH i oni su ušli u osnovnu mrežu koja će biti praćena i financirana od EU“.

Zvizdić je naveo kako je nulti prioritet bio koridor 5-C. On je ušao kao prvi prioritet u ključnu, osnovnu mrežu, kada govorimo o BiH.

Druga cestovna komunikacija je na relaciji Gradiška – Banja Luka – Travnik – Lašva.

”Kada govorimo o željezničkom prometu, ušao je koridor 5-C željezničkoga prometa. Dakle, Bosanski Šamac – Sarajevo – Mostar – Čapljina. U segmentu zračnog prometa naš projekt koji smo kandidirali i koji je prihvaćen je modernizacija i proširenje kapaciteta Sarajevskog aerodroma, kao aerodroma u glavnom gradu i međunarodnog aerodroma”, kazao je.

U vezi s plovnim komunikacijama, rekao je da su prihvaćeni projekti rehabilitacije plovnog puta Save s izgradnjom, proširenjem kapaciteta i osposobljavanjem luka u Brčkom i u Bosanskom Šamcu.

Zvizdić je kazao da su kriteriji za kandidiranje projekata, koji su važili za sve zemlje zapadnog Balkana, jeste da transportne, zračne, prometne, kopnene, vodene mreže moraju povezivati glavne gradove, glavne ekonomske centre i glavne luke u zemljama zapadnog Balkana.

”U tom smislu, naši projekti su u potpunosti zadovoljili takve kriterije. Osim ove osnovne mreže, mi smo kandidirali nekoliko projekata za takozvanu proširenu mrežu, sveobuhvatnu mrežu transportnih komunikacija zemalja zapadnog Balkana. Tu smo fokus stavili na naš prijedlog da dio dionice Jadransko-jonskog autoputa ide kroz BiH u nekoj dužini od 110 kilometara, zbog jako povoljnih i konfiguracijskih i drugih okolnosti i činjenice da bi takva autocesta mogla biti napravljena u dosta brzom, kondenziranom razdoblju”, kazao je Zvizdić.

Dodao je da su kandidirali i željezničku prugu Banja Luka – Doboj – Tuzla – Brčko, koji su ušli u širu, sveobuhvatniju mrežu transportne povezanosti unutar zemlje i BiH s drugim zemljama zapadnog Balkana.

”U vezi s financiranjem, EU se obavezala da će dati tehničku i stručnu pomoć za prpremu svih potrebnih projekata, izradu potrebnih fisibiliti studija, studija zaštite okoliša itd. Bit će osigurano milijardu eura za financiranje ovih projekata od EU, a od drugih investitora ukupna suma će vjerojatno biti deset milijardi eura za projekte zemalja zapadnog Balkana, s osnovnim kriterijem da svi projekti moraju biti završeni do 2030. godine, a prvi presjek stanja će biti 2023. godine kada će se znati u kojoj fazi su projekti, zadovoljavaju li oni u potpunosti potrebne i tražene kriterije za financiranje projekata”, kazao je Zvizdić.

Po njegovim riječima, u narednoj fazi će se govoriti o energetskoj povezanosti, a u nekoj trećoj fazi će vjerojatno ova vrsta potrebne, neophodne komunikacije i stabilizacije regiona zapadnog Balkana biti proširena i na segment obrazovanja.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih donosa BiH Mirko Šarović je kazao da je EU u saradnji sa zemljama zapadnog Balkana odlučila da praktično ovaj prostor umreži prvo s transportom, poslije s energetikom i da za to putem projekata osigura odgovarajuća sredstva.

”Na sastanku većina premijera je naglasila da želi približavanje i brži napredak ka EU, ali za tako nešto potrebno je dosta novca i taj novac se očekuje od EU. U tom smislu, nakon ovih projekata, ali rekao bih oslikanih za jedna prostor, ne za svaku zemlju posebno jer oni nose regionalni karakter, slijedi slična priča kada je u pitanju energetika”, kazao je Šarović.

Odgovori