Drago nam je da je proces formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini završen. To će svakako olakšati dijalog o politikama reformi u BiH. Međutim, da bi MMF ponovo počeo pružati financijsku pomoć BiH i dalje će biti neophodno provesti ključne reforme, rekao Ruben Atoyan, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH. U intervjuu za “Oslobođenje”, kazao je da će Misija MMF-a, u kontekstu konsultacija po članu IV, posjetiti Bosnu i Hercegovinu u narednim tjednima.

 

”Ovo će biti prilika da sa novim vladama razgovaramo o makroekonomskim izazovima sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina, kao i o politikama koje je neophodno poduzeti da bi se suočili sa tim istim izazovima. Ovaj posjet će, također, predstavljati i priliku da razgovaramo o modalitetima budućeg angažmana MMF-a u BiH”,kazao je Atoyan.

Na upit koliko BiH može izdržati bez kredita međunarodnih financijskih institucija, Atoyan je rekao da bi se u slučaju izostanka tranši od MMF-a, te potrebe za financiranjem morale pokriti alternativnim izvorima financiranja ili agresivnijom konsolidacijom potrošnje u javnom sektoru. Upitan da li je BiH dostigla kritičnu točku kada se država počinje gušiti u dugovima, Atoyan je kazao da javni dug BiH trenutno iznosi oko 45 posto BDP-a i veći je u odnosu na 33 posto BDP-a koliko je iznosio 2007. godine.

”To je za zemlju poput Bosne i Hercegovine, točnije za zemlju u razvoju sa režimom fiksnog tečaja razmjene i bez pristupa međunarodnim tržištima kapitala, prilično visoka zaduženost. Takva razina zaduženosti čini zemlju osjetljivom na ekonomske šokove. Potrebno je da javni dug čvrsto krene silaznom putanjom, kako bi se smanjilo opterećenje koji dug vrši na ekonomiju i kako bi se osigurala fiskalna održivost. Reformske napore treba usmjeriti na smanjenje veličine javnog sektora, unapređenje strukture rashoda, reformu programa davanja, te bolje upravljanje javnim financijama”, rekao je Atoyan.

Međutim, kako je istaknuo, jednako važnu ulogu u smanjenju tereta duga za ekonomiju ima i visoka stopa ekonomskog rasta. A da bi to ostvarili, neophodno je ubrzati dinamiku provođenja strukturalnih reformi s ciljem unapređenja poslovnog okruženja i prilagoditi legislativu tržišta s ciljem povećanja zaposlenosti.

Odgovarajući na pitanje očekuje li da će država posegnuti za povećanjem poreza kako bi osigurala servisiranje dugova i hoće li to narušiti trenutnu kakvu-takvu ravnotežu tržišta, kazao je:

”Za to je neophodna fiskalna konsolidacija. Međutim, naše dugogodišnje stajalište je da bi bolje bilo poboljšati naplatu prihoda kroz proširenje poreske osnove i boriti se protiv porezne evazije i reducirati ogroman javni sektor uz poboljšanje kako kvaliteta socijalnih davanja, tako i usmjeravanje istih. Također, naše analize sugeriraju da je porezno opterećenje rada dosta visoko i da veliki dio tog opterećenja dolazi od doprinosa za socijalno osiguranje. Visoko opterećenje rada destimulira ulazak na tržište rada ili prelazak iz neformalne u formalnu zaposlenost”, kazao je za “Oslobođenje” Ruben Atoyan, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH piše bljesak.info.

FENA

Odgovori