Projekt čija se vrijednost procjenjuje na oko tri milijarde eura trebao bi se graditi na platou Vlašića u selu Korićani. No, investitori prije početka njegove realizacije traže da država također stane iza njega, kao što je to recimo bio slučaj sa projektom “Beograd na vodi” koji se počinje realizirati u Srbiji. 

 Kako saznaje ekapija.ba projekt pod nazivom ‘Eko zona Korićani-Vlašić’ bi se prostirao na 20 kilometara kvadratnih područja a u sklopu kojeg je predviđena izgradnja zdravstveno-nastavnog, sportsko-rekreativnog i turističkog centra.

Budući da ovaj prostor graniči sa dva entiteta investitori pretendiraju na udjel istih u projektu bude u omjeru 50:50.

U sklopu “Eko zone” predviđena je izgradnja luksuznih vila za koje već, kako saznajemo, postoji veliki interes, kao i klinike za rehabilitaciju, vještačkog jezera, aquaparka, edukacijskog centra, multipleks zgrade sa apartmanima i poslovnim uredima te aerodroma koji bi se nalazio oko 3 kilometara od eko zone.

U sklopu centra je planirana i gradnja dva stadiona (unutarnji i vanjski), teretana, staze, olimpijski bazen,kao i sve ostale sadržaje potrebne za pripremu sportskih ekipa.

Zoran Vujinović, direktor kompanije TLG iz Travnika, koja je uključena u realizaciju ovog projekta za ekapija.ba kaže da su sredstva  spremna, ali da u realizaciju ovakvog projekta ne žele krenuti bez državnih garancija.

Čekamo formiranje vlasti u BiH da pokrenemo procedure za dobivanje garancija I krenemo sa realizacijom projekta”, kaže nam on. Napominje da bi investori, koji će financirati ovaj projekt, trebali doći u posjetu BiH u travnju ove godine.

”Izgradnja može početi isti dan po izdavanju državnih garancija. Država BIH mora stati iza ovog projekta ako hoće da se radi. Indirektne i direktne koristi od ovoga su ogromne. Direktno je planirano 50.000 radnih mjesta, indirektno još dva puta više u sekundarnim i tercijarnim oblastima”, navodi Vujinović.

Na pitanje da pojasni izgradnju golf terena i vještačkog jezera koje su obično upitne sa ekološkog stajališta u sličnim projektima navodi da ovaj projekt radi kvalitetna ekipa arhitekata te da im je ekologija na prvom mjestu. Projekti su kaže ekološki prihvatljivi, ekonomski opravdani i isplativi.

Što se tiče samog Centra ističe da su uradili istraživanje podzemnih tokova i ustanovili da postoje dovoljne količine vode za njegove potrebe.

 Ova kompanija inače, radi projekte iz oblasti energetike sa mega kompanijma iz Europe, pa su i ovaj projekt Eko centra razvili u sinergiji sa fakultetima iz BiH i EU te agencijama  koje su, navodi, na svoj način dali oblik ovom projektu.

Što se tiče izgradnje klinike za rehabilitaciju pacijenata kaže da se već radi na tome, ali za sada nije htio otkrivati više detalja. Navodi da bi ona trebala poslužiti za rehabilitaciju pacijenata, ali da bi pružala i priliku za praktično školovanje studenata. 

Na ovom području postoje idealni prirodni uvjeti za ovakvu vrstu klinike, a takav je i geostrateški položaj ovog područja. Iz tog razloga kao prednost navodi i postojanje prostora za izgradnju aerodroma čime će se skratiti vrijeme prijevoza. Zato je, navodi, veličina investicije takva kakva jeste.

”Na vrhu mulipleks centra planirano je instaliranje farme servera kako bi posjetitelji imali internent i mogli voditi svoje poslove sa tog mjesta.  Imamo ogroman interes za elitne vile za koje na ovom području ima dovoljno prostora za izgradnju. Planirana je izgradnja i velikog golf terena za koji su stručnajci već uradili eleboraciju koja pokazuje da su zadovoljeni svi uvjeti za ovu vrstu terena”, kaže nam on.

U okviru kompleksa bit će izgrađeno vještačko jezero vodene površine 10-20 hektara. Višak vode iz jezera će se isporučivati malim hidro-elektranama na rijeci Ugar i na taj način pružiti elektroenergetsko samonapajanje iz obnovljivi izvora energije za potrebe Centra. Potrebe za toplotnom energijom će se riješiti uz kombinaciju solarnih panela,biomase i termalnih izvora, biomasu će osigurati lokalni šumski sektor.

Kompleks će izgraditi vlastitu tvornicu za preradu komunalnog otpada u pirolitička goriva, ista će osigurati isporuku električne i toplotne energije za potrebe centra, navodi on. 

“Išli smo za tim da ovo bude međuentitetski projekt tj. projekt svih nas. Hajde ovdje da radimo svi”, kaže Vujinović.

Proizvodnja zdrave hrane i plasman na EU tržište

Za razliku od prijeratnog broja na ovom području sada živi oko 500  ljudi koji se uglavnom bave poljoprivrednom. Cilj im je, navodi Vujinović, ovdje napraviti potrošački centar koji neće biti udaljen od proizvođača, gdje će se proizvodi moći istog dana ubrati i dostaviti. “Idemo za tim da se proizvodi zdrava hrana. Tu nam podršku pruža Institut za poljoprivredu i ruralni razvoj sa Univerzitet u Frankfurtu koji je također potpisnik sporazuma u kojem sudjeluje još 12 univerziteta i agencija. Želimo uključiti više općina u tu proizvodnju jer Eko centar treba da posluži kao distributer viškova prioizvedene zdrave hrane prema EU i drugim tržištima koje imaju interes za ovim proizvodima, ali po realnim cijenama kakve su EU čime želimo jačati naše poljoprivredne proizvođače”, navodi Vujinović za Ekapija.ba. 

Odgovori