Na današnji dan 1992. godine postavljeni su temelji takozvanog Cutileirovog plana koji je mogao spriječiti rat u BiH i koji su potpisale sve tri nacionalne strane, ali ga je lider SDA Alija Izetbegović ubrzo odbacio. Plan je predviđao stvaranje tri konstitutivne nacionale jedinice u koje bi ušle većinske općine sve tri strane.

Muslimanskoj konstitutivnoj jedinici pripalo je 50 općina, odnosno 44 posto teritorije. Srpskoj konstitutivnoj jedinici pripalo je 37 općina, odnosno 44 posto teritorije (zbog veličine općina i vlasništva u katastru). A hrvatskoj 20 općina ili 12 posto teritorije BiH.

Prema tom planu, BiH bi se sastojala od tri konstitutivne jedinice i svaka od njih, kao i centralno tijelo BiH, zalagala bi se za zaštitu ljudskih prava i prava manjina. Skupština bi se sastojala od dva doma – doma građana i doma konstitutivnih jedinica.

Plan su nakon toga, 18. ožujka, potpisala sva tri nacionalna lidera – Alija Izetbegović, Radovan Karadžić i Mate Boban.

Međutim, Izetbegović je već 28. ožujka nakon razgovora sa američkim veleposlanikom u Jugoslaviji Warrenom Zimmermanom odbacio plan. Zimmerman je tada obećao Izetbegoviću da će SAD priznati BiH ako odbaci Cutileirov plan.

Portugalski diplomat Jose Cutilero optužio je u više navrata Izetbegovića da je izazvao rat i masovne žrtve odbacujući sporazum koji je prethodno potpisao. Cutilero je opisao Aliju Izebegovića kao osobu koja laže, odnosno – jedno govori u javnosti, a drugo privatno.

– Alija Izetbegović bi jedno govorio nasamo, a drugo javno. Na prvom ručku tijekom pregovora uvidio sam da je lažov i da mu se ne može vjerovati. On je uvijek odstupao od onog što je već bio prihvatio” – rekao je Cutilero.

Politički analitičari su poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. godine ocijenili da je to, u suštini, Cutilerov plan sa određenim modifikacijama.

Kada se usporede mape koja je bila dodatak Cutilerovog plana i mapa koja je dio Daytonskog mirovnog sporazuma iz studenog 1995. godine vidi se da je, poslije tri i po godine ratovanja, rezultat skoro isti.

– Pitanje je bilo – možemo li imati unitarnu Bosnu ili Bosnu iz tri dijela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodijelna Bosna može uspjeti, što je potvrdio i Daytonski sporazum” – ocijenio je Jose Cutilero.

Odgovori