Južno od Busovače na stjenovitim predjelima Tisovačke planine nalaze se ostaci stare tvrđave, koju narod naziva Stari grad ili Medvjedgrad.

 

Pisanih tragova o ovoj tvrđavi nema, izuzev njegovog spominjanja u kasnijem periodu. Neki ga smatraju srednjovjekovnom utvrdom, koja bi, po njihovom mišljenju, datira iz XII. Ili XIII. stoljeća.

Po ostatcima zidina može se zaključiti da je utvrda bila manjih dimenzija, za čiju izgradnju je upotrebljavan kamen škriljac, koji nije vezivan krečnim malterom. Nepravilnog je oblika i sa južne strane, koja je lakše pristupačna, bio je iskopan dublji kanal, dok mu je sjeverna strana potpuno nepristupačna. Unutar zidina vidljivi su tragovi dvije okrugle jame, koje, vjerojatno, predstavljaju ostatke bunareva za vodu, koje je svaki utvrđeni grad morao imati. Po mišljenju Đ. Mazalića, ova utvrda je služila kao oslonac srednjovjekovnom Visokom, a po Jukiću Medvjedgrad je poznat po mnogim rudama.

Zidine Starog grada nisu arheološki ispitivane, pa je o njemu moguće dati samo nepotpune i uopćene podatke do kojih se dođe na prvi pogled, koji ni približno ne mogu odgovarati stvarnosti. Do ovakvog zaključka dolazi se na osnovu nalaza kod nekih gradina koje su, kasnije, arheološki ispitane, a smatrane su da datiraju iz srednjeg vijeka. Međutim, njihovim istraživanjem došlo se do zaključka da one datiraju mnogo ranije, još iz pretpovijesnog doba.

Za Stari grad ili Medvjedgrad svi tragovi ukazuju da potiče od mnogo ranije, još iz vremena Ilirika.

Karakteristika je za sve srednjovjekovne gradove da su zidani sa krečnim vezivnim malterom, dok na ostacima zidina Starog grada takvih tragova nema. Starijem tipu pripadaju objekti građeni na nepristupačnim mjestima i vrhovima brda, nepravilne osnove, zaštićeni usjecima i nasipima sa lakše pristupačne strane. Sve je to karakteristično za Stari grad. Karakteristično je i to da su Ilirske gradine u Bosni i Hercegovini građene na mjestima koja dominiraju dolinama i komunikacijama koje su prolazile kroz ove krajeve. Zato, za Stari grad bi se moglo zaključiti da datira još od ranije iz predrimskog perioda, koji je izgrađen kao zaštita rudnika u doba Ilira, i da je, kasnije, u doba Rimljana, služio i kao zaštita komunikacije koja je prolazila u njegovoj neposrednoj blizini, sa južne strane, na putom pravcu Salona – Breza, od koje je jedan kraći krak trase prolazio i kroz predjele planinskog masiva Tisovačke planine.

Odgovori