Ratna događanja u BiH imala su iznimno negativan utjecaj na sustav obrazovanja, čije se posljedice tek sada otkrivaju. U povodu Međunarodnog dana obrazovanja Agencija za statistiku BiH objavila je podatke koji su, blago rečeno, zabrinjavajući, piše Večernji list BiH.

U BiH, prema podacima Agencije za statistiku BiH, više od polovice stanovništva (52,6 posto) ima završenu srednju školu i specijalizaciju. Isti izvor, anketa o radnoj snazi iz 2017. godine, pokazuje kako gotovo 38 posto građana BiH ima završenu osnovnu školu i manje, a samo 9,5 posto je s visokim obrazovanjem.

Zabrinjavajući podaci

Podatak kako više od trećine stanovnika ima završenu samo osnovnu školu ili čak ni to, jasno pokazuje u kolikim se problemima ova država nalazi i kako će trebati još mnogo truda kako bi došlo do napretka. S druge strane, manje od 10 posto visokoobrazovnih ljudi, među kojima veliki broj želi napustiti BiH, razlog su da se zapitamo tko će u budućnosti voditi ovu zemlju, provesti nužne reforme i povećati životni standard. Za očekivati bi bilo da se ulaže više u programe obrazovanja odraslih, ali izgleda kako ni od toga nema ništa.

– Godišnje imamo u prosjeku jednog kandidata koji želi završiti osnovnu školu. Ranije su ti brojevi bili veći, ali danas smo na toj razini – rekli su Večernjem listu iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Mostaru, koja jedina ima program za obrazovanje odraslih ljudi. Ipak, nove generacije koje dolaze ulažu znatno više truda u procesu obrazovanja, tako da je očekivati kako će situacija biti znatno bolja u idućim godinama. To otkrivaju i podaci Agencije za statistiku.

16 posto populacije u školama

– Prema redovitoj statistici obrazovanja, u proces formalnoga obrazovanja u Bosni i Hercegovini tijekom školske godine 2016./2017. bilo je uključeno više od 552 tisuća djece, što je gotovo 16 posto ukupne populacije – navodi se u informaciji spomenute agencije. Drastično loše stanje po pitanju obrazovanja bh. stanovnika otkrio je i popis stanovništva. Od ukupnog broja osoba starijih od deset godina, nepismene su bile 89.794 osobe ili 2,82 posto (u Republici Srpskoj 3,17 posto, u Distriktu Brčko 2,83 posto, a u Federaciji BiH 2,63 posto).

Prema posljednjem popisu, u Srbiji je nepismenih 1,96 posto, u Hrvatskoj 0,8 posto, a u Crnoj Gori 1,5 posto, tako da je nepismenost još jedna negativna stavka, po čemu smo prvi u regiji. Ako se uzme u obzir koliko sredstava BiH ulaže u obrazovanje, podaci bi trebali biti mnogo bolji. Samo HNŽ, kao jedna od 10 županija koje financiraju svoje obrazovne sustave, godišnje za osnovne, srednje škole i visokoobrazovne institucije izdvaja gotovo 100 milijuna maraka. Kada se dobiju podaci kao što su ovi koje je prezentirala Agencija za statistiku BiH, postavlja se pitanje troši li se novac na pravi način, koliko je sustav funkcionalan i što treba učiniti kako bi se smanjio broj osoba koje su završile samo osnovnu školu ili čak ni nju. Odgovore na ta pitanja morat će dati nadležne institucije jer podaci pokazuju kako je vrijeme za veliku reformu sustava obrazovanja, čime bi ono postalo mnogo učinkovitije nego što je to sad slučaj. Neke županije već ulaze u takve procese.