Vlasnici privatnih tvrtki okupljeni u Udrugu poslodavaca Federacije BiH traže od federalne Vlade i resornih ministarstava izmjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju kojom bi se znatno skratilo razdoblje u kojem oni plaćaju bolovanje svojim radnicima, piše Večernji list BiH.

Zemlje regije i EU Inicijativu, koja se neće svidjeti radnicima i predstavnicima sindikalnih organizacija, tek su pokrenuli poslodavci koji smatraju “kako je nužna izmjena članka 56. iz Zakona o zdravstvenom osiguranju i da je vrijeme u kojem poslodavac ima obvezu naknade plaće za vrijeme bolovanja predugo”.

U svom objašnjenju napominju kako, po važećim zakonskim pravilima, poslodavac za vrijeme bolovanja radnika mora naći primjerenu zamjenu kako se ne bi prekinuo kontinuitet u poslovanju i tada je poslodavac izložen dvostrukom trošku, što se može negativno odraziti na njegovo poslovanje.

Iznose i podatak kako se u velikom broju slučajeva bolovanje zloupotrebljava i zbog toga je nužno izmijeniti zakonsku odredbu te zaštiti poslodavce od takvih slučajeva. Privremenu spriječenost za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika obračunava i isplaćuje osiguraniku na teret svojih sredstava pravna ili fizička osoba za prva 42 dana bolovanja, kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koje ga je uputila pravna ili fizička osoba, navode iz Udruge poslodavaca FBiH.

Broj plaćenih dana za bolovanje u FBiH iznosi 42 dana, kao što je slučaj u puno bogatijim zemljama Europe poput Njemačke, Austrije ili susjedne Hrvatske. U Republici Srpskoj poslodavac plaća bolovanje do 30 dana, a po isteku 30 dana, a najdulje do 12 mjeseci naknadu neto plaće osigurava Zavod.

Izmjene i što donose Na temelju iznesenoga, iz Udruge poslodavaca FBiH poručuju: Mislimo kako bi se trebalo izvršiti izmjenu čl. 56. Zakona o zdravstvenom osiguranju i smanjiti vremensko razdoblje u kojem poslodavac ima obvezu naknade plaće zaposleniku za vrijeme bolovanja. Očigledno je kako treba usuglasiti propise ne samo s RS-om nego i zemljama okruženja i EU.

Spomenimo da je Vlada FBiH još prošle godine usvojila izmijenjeni Zakon o zaštiti na radu koji treba osigurati bolju zaštitu na radu te, kako stoji u obrazloženju predlagača, “kojim se u najvećoj mogućoj mjeri smanjuju ozljede na radu, profesionalna i oboljenja u vezi s radom te ona koja stvaraju pretpostavku za puno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje zaposlenih”.

Tako će u budućnosti svaki poslodavac morati angažirati neovisnog stručnog suradnika na onim radnim mjestima koja su okarakterizirana kao rizična za radnike. Obveza je poslodavca kod kojeg postoje radna mjesta s povećanim rizikom angažirati stručnog suradnika za sigurnost i zdravlje na radu koji će obavljati poslove vezane uz sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika i navedeni poslovi koje obavlja stručni suradnik. Uz obveze stručnog suradnika, utvrđena je njegova potpuna stručna neovisnost u odnosu na poslodavca te propisano da ne može biti doveden u nepovoljniji položaj zbog poslova koje obavlja u sprečavanju rizika na radu i zaštiti zdravlja radnika, stoji u novom Zakonu o zaštiti na radu.

Do sada nije bila praksa da neko neovisno i, prije svega, stručno tijelo odlučuje što je potrebno uraditi kako bi se zaštitilo radnike na radnom mjestu, već je to bilo neovisno pravo samog poslodavca koje u većini slučajeva nisu ni provodili, pa je zbog toga dolazilo do ozljeda na radu samog radnika, a da pri tome od nadređenih nije nitko sankcioniran.

Odgovori