Bosna je zanijemila, a nijemi su bili i međunarodni voždovi, kao i pred Križančevim selom, tako i neki dan, pred generalom Praljkom.Porazno je što je svjetska javnost, i onda i neki dan, ostala nijema, bili su hladni promatrači zbivanja u Lašvanskoj dolini, promatrali su kako ginu nevini, kako im se pale kuće, ostali su nijemi na Travnik i na Bugojno, rekao je fra Velimir Bavrka, viteški župnik, na današnjem obilježavanju 24. obljetnice stradanja Hrvata u Križančevom selu.

„Bosna je  natopljena hrvatskim suzama, ali moramo znati, da samo Božji put, put oprosta, pomirenja i nade, može biti put hrvatskog naroda“, ovim je riječima fra Velimir Bavrka počeo današnju propovijed na svetom misnom slavlju u čast poginulih hrvatskih civila i branitelja u Križančevu selu nadomak Viteza.

Križančevo selo se ‘zbog gorke brojke’ smatra najvećim hrvatskim stratištem u BiH tijekom Domovinskog rata. Na današnji dan, 22. prosinca 1993. snage tzv. Armije BiH i odred El – mudžahid, nakon odlaska konvoja Bijeli put, prekršile su dogovoreno primirje i počinili zločin nad 64 Hrvata u Križančevom selu.

Križančevo selo – najveće stratište Hrvata u BiH 

Na spomeniku su imena 74 poginula Hrvata u Križančevom selu, od kojih je 34 civila, 30 pripadnika HVO-a koji su prvo bili zarobljeni  u mudžahedinskom kampu u zaseoku  Počulica i ubijeni  te imena desetorice pripadnika HVO-a koji su tog jutra poginuli  u obrani vlastitih domova.

O sudbinama zarobljenih vojnika HVO-a, kao i o broju ubijenih civila u Križančevom selu, neko se vrijeme nije ništa znalo budući da snage tzv. Armije BiH nisu dopustile ulazak UNPROFORU I ECMM-u u selo.  Tijela 30 pripadnika HVO-a  razmijenjena s 1. veljače 1994. godine, a obdukcijskim  nalazima utvrđeno je kako su uglavnom ubijani hladnim oružjem.

Fra Bavrka je sveto misno slavlje održao u koncelebraciji s fra Dragom Pranješom, gvardijanom samostana u Gučoj Gori, fra Zoranom Livančićem, župnikom Župe Dolac i don Donaldom Markovićem, vojnim kapelanom za Središnju Bosnu.

Fra Bavrka je istaknuo kako „Hrvati u Lašvanskoj dolini moraju oprostiti i biti dostojanstveni, moliti da se takva kataklizma rata više nikada ne ponovi“.

„Šutnja nam je postala jedini suvisao odgovor na ono što se zbiva, mučnina u duši, ogorčenje i nepravda, u peći poniženja, a vatra plamti, pitamo se ovih dana, gdje je Bože nestala pravda?“, rekao je fra Bavrka.

“Međunarodna zajednica nijema na Lašvansku dolinu” 

Viteški župnik je, u svojoj nadahnutoj propovjedi istaknuo kako su međunarodni voždovi ostali nijemi 1993. na Lašvansku dolinu, baš kao i neki dan, u 2017. godini na smrt generala Slobodana Praljka.

„Starci su plakali neki dan u Vitezu, utihnuli smo, Bosna je zanijemila, a nijemi su bili i međunarodni voždovi, kao i pred Križančevim selom, tako i neki dan, pred generalom Praljkom.Porazno je što je svjetska javnost, i onda i neki dan, ostala nijema, bili su hladni promatrači zbivanja u Lašvanskoj dolini, promatrali su kako ginu nevini, kako im se pale kuće, ostali su nijemi na Travnik i na Bugojno“, rekao je fra Bavrka.

“Strani voždovi presudili Praljku” 

Fra Bavrka je, također kazao, kako „BiH, iako je domovina  i Hrvata,  postaje privatna država pojedinaca i njihovih neodgovornih politika“.

„Strani su voždovi presudili i našem generalu Praljku, ginuli smo i onda i danas pred njihovim očima, a njihovih kamera za nas nije bilo, i u 2017. godine gine se da bi Hrvati u Lašvanskoj dolini uopće živjeli“, rekao je viteški župnik.

Propovijed je zaključio pozivom svim Hrvatima u Središnjoj Bosni da se ujedine i podnose žrtvu za opstanak vlastitog naroda.

„Nikoga ne smijemo proklinjati, dužni smo oprostiti, pozivam vas sve da činimo žrtvu, i vi i ja, i političari, sav puk, ne zaboravite na one koji su žrtvu podnijeli 1993. i 2017. godine“,  zaključio je fra Velimir Bavrka.

Čerkez: Bila je to borba za goli opstanak 

Mario Čerkez, zapovjednik viteške brigade HVO-a, tijekom  komemoracije u Osnovnoj školi u Dubravici istaknuo je kako „Hrvatima pakiraju i dan danas, različite udružene pothvate, ideologiju fašizma, jednu poraženu ideologiju, s kojom naša borba devedesetih za goli opstanak, naša dvorišta i obitelji, nije imala nikakve veze“.

„Disali smo kao jedno, bilo je teško, ali naše obećanje i obveza je da nikada ne zaboravimo vrijednosti Domovinskog rata i žrtve koje smo podnijeli samo zato jer se nismo htjeli predati“, poručio je Čerkez.

Nakon završene komemoracije održan je i mimohod do središnjeg spomen obilježja u Križančevom selu, a stradalim Hrvatima počast su odale Udruge HVO-a Središnja Bosna, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH, Božo Ljubić, Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH, Radoje Vidović, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Središnja Bosna, Ilija Nakić, general HVO-a u ime Ministarstva branitelja Republike Hrvatske, brojni pripadnici MUP-a Središnja Bosna, hrvatska komponenta Oružanih snaga BiH i žitelji Središnje Bosne.

Za zločin počinjen u Križančevom selu ni nakon 24 godine još uvijek nitko nije kazneno odgovorao, ni pred Haaškim tribunalom, ni pred Sudom BiH.

Dnevnik.ba